PECAROSI SRBIJE
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

PECAROSI SRBIJE


 
PrijemPortalLatest imagesRegistruj sePristupiNajnovije poruke

 

 Prva Pomoc u prirodi

Ići dole 
4 posters
AutorPoruka
Doca
Admin
Admin
Doca


Broj poruka : 802
Datum upisa : 04.03.2013
Godina : 69
Lokacija : Cacak

Prva Pomoc u prirodi Empty
PočaljiNaslov: Prva Pomoc u prirodi   Prva Pomoc u prirodi Icon_minitime1Uto 12 Mar 2013, 20:55

Uvek se nadamo da se ništa neće desiti kad smo u prirodi i negde na
vodi, ali su takve situacije vrlo moguće i samo na sreću retke.
Svi smo mi više manje zdravi ili ako i imamo nekakav poremećaj,
obično nam je on od ranije poznat i držimo ga pod kontrolom na neki
način. Ono što ne znamo je mogućnost da neko drugi pored nas na
vodi, bilo da je poznanik ili samo slučajni kolega toga dana, možda
boluje od nečega što bi moglo da se pojavi ili aktivira dok smo na
pecanju, a pošto smo u prirodi uvek su mogući i razni padovi i
mehaničke povrede. Tada treba da možemo makar u osnovnom vidu da se
snađemo i pokušamo da pomognemo. Zato sam ovaj članak zamislio kao
maksimalno pojednostavljeno uputstvo razumljivo bilo kome čak i bez
ikakve veze sa medicinskom strukom jer najveći broj ljudi ipak nije
profesionalno medicinski obrazovan. Biće ovo korisno i u mnogim
drugim situacijama koje nisu striktno vezane za ribolov kao što su
saobraćajne nesreće, velike vremenske nepogode ili neke druge
katastrofe.

MEHANIČKE POVREDE - PADOVI - PRELOMI
Ovakve povrede su u ribolovu vrlo moguće jer nekada pecamo po kiši pa
je sve oko nas raskvašeno i klizavo a nekada smo na takvom terenu da
pecamo na dosta strmoj i visokoj odronjenoj obali pa postoji
mogućnost pada i povreda raznih vrsta, mada je verovatno moguće
zamisliti još niz riskantnih situacija. Vrlo je lako utvrditi većinu
jasnih preloma a posebno preloma ekstremiteta kao i onih preloma koji su
otvoreni. Bitno je da se i deo ekstremiteta iznad i ispod preloma ne
pokreću niti da mi pokušavamo da ih ponovo vratimo u normalan
položaj. Takodje je jako važno da kod otvorenih preloma kada su krajevi
kosti probili kroz kožu i vide se napolju, NIKADA ne pokušavamo da
istezanjem ekstremiteta to vratimo unutra! U kakvom god da je položaju
ruka ili noga, treba samo obezbediti da je u tom položaju fiksiramo kako
bi se onemogućilo bilo kakvo pomeranje. Koristite bilo kakvo
parče daščice ili parče deblje grane ili 2-3 naša
držača za štapove ili bilo šta dovoljno dugačko i kruto da bi to
postigli. Jedina situacija kada možemo i kada treba da još nešto radimo sa
slomljenim ekstremitetom je da zaustavimo obilnije krvarenje ako postoji
kod otvorenih preloma kada oštre ivice kosti mogu da preseku veće
krvne sudove i krv curi iz rane u značajnijoj količini. To se
izvodi podvezivanjem ekstremiteta odmah iznad mesta krvarenja prema srcu i
to uradite nekim kaišem ili jakom trakom. Pritegnite povesku relativno
čvrsto ali u razumnim granicama - treba da postignete da krvarenje
stane ili se barem jako smanji. Treba izbegavati tanke poveske kao što su
žice, sajle, kanapi, ribolovački najlon, ali ako nema baš ničeg
drugoga koristite i to. Još uvek je bolje podvezati bilo čime nego
uopšte ne podvezati.

Valjalo bi da se podveska na kratko malo popušta na svakih 15-20 minuta
posebno ako znate da će profesionalna medicinska pomoć ubrzo
biti tu na licu mesta . Ako ste stvarno negde veoma udaljeni i male su
šanse da vam pomoć stigne u sledecih 2-3 sata, gledajte da povesku ne
popuštate prečesto, posebno ako je veće krvarenje, jer osoba
može izgubiti dosta krvi u tako dugom roku. Još uvek je prihvatljivije da
zbog podvezivanja možda kasnije na žalost i izgubi taj ekstremitet ili deo
od mesta podvezivanja, nego da iskrvari i izgubi život.
U koliko je osoba doživela pad koji je mogao povrediti neki deo
kičme, proverite (ako je povređeni pri svesti) da li može sam da
pomera vrat, telo i ekstremitete. Ako može da vrši sve te pokrete dobro je
ali ga ipak ne treba pomerati bez preke potrebe. Ako ne može da napravi
neke ili bilo kakve pokrete, ne pokušavajte bez stručne ekipe da ga
pomerate NI MALO bez obzira gde leži i u kom položaju, osim ako procenite
da bi mu bio ugrožen život ako ga tu ostavite. Svako vaše pomeranje može
napraviti još mnogo veće povrede i trajne posledice po povređenog, a
toga možda ne bi bilo da ga niste pomerali. Jedino u slučaju da
utvrdite da ne diše ili da nema otkucaja srca treba da svakako pokušate
reanimaciju. Tada nista drugo nije važno i nema veze hoće li i kakvih
će sve biti posledica! Tada je život u pitanju!!!

U ribolovu su po logici stvari vrlo moguće povrede našim ribolovnim
priborom - najčešće udicama. U tim slučajevima nikada ne
pokušavajte da udicu izvadite u smeru suprotnom od onog kako je usla tj.
onako kako je vadimo iz usta ribe. Ili je nekim kleštima-sečicama
(većina nas ima to u priboru) presecite nedge ispod kontra-kuke pa
tek onda izvadite, ili uklonite vezivanje najlona na samoj udici i
nastavite da je provlačite u istom pravcu kako se i zabola tako da kroz
ubodno mesto praktično izvučete ušicu-okce udice a ne vrh i
kontra-kuku. Ako imate neko dezinficijentno sretstvo pa makar i nešto
stila "Klin-Ik" koja koristimo za dezinfekciju usta šarana, pokušajte da
to kapnete na ubodeno mesto. I malo čiste rakije (čest deo
pribora! hihihi ) će dobro doći, ali pivo i vino nisu upotrebljivi
osim kao "unutrašnja dezinfekcija" kasnije.

PROBLEMI SA SRCEM
Ovo poglavlje sam namerno ovako naslovio jer postoji šansa da se
susretnemo sa tri različita oblika srčanih poremećaja.
Najbezazleniji je Angina Pektoris i karakteriše ga osećaj stezanja
iza grudne kosti, malaksalost, najčešće je prisutan i
osećaj straha od smrti a može biti prisutno i otežano plitko disanje
i preznojavanje. Karakteristično je da anginozni bol obično
traje relativno kratko, od 2-3 pa do najviše 10-tak minuta i to je jedan
od bitnih podataka da vam pomogne da ga razlikujete od drugih opasnijih
srčanih problema. Ljudi koji imaju Ang. Pektoris su toga svesni od
ranije i gotovo uvek sa sobom nose tablete ili neki drugi oblik
nitroglicerina (u spreju). Ako ga osoba sama ne uzme, stavite joj vi jednu
tableticu pod jezik i simptomi će u sledećih nekoliko trenutaka
početi da nestaju - dejstvo je veoma brzo. Najčešće nema
potrebe da zovete Hitnu Pomoc (H.P.), ali bi valjalo takvu osobu skloniti
sa Sunca u hladovinu gde bi valjalo da u polu-sedećem položaju i u
mirovanju provede barem jos 1/2 sata po prestanku svih simptoma. Treba
pokušati tu osobu nagovoriti da za taj dan završi sa ribolovom. Pomozite
mu da spremi pribor da on ne bi pravio još fizičkih napora po toplom
danu kad mu se već to dogodilo.

U koliko vidite da tegobe ne prolaze za nekoliko minuta - najviše za
10-tak minuta, verovatno imate posla sa predinfarktnim stanjem ili akutnim
infarktom. Ne gubite vreme sa bilo čime već MOMENTALNO zovite
H.P. a tek onda osobu sklonite sa Sunca u hlad ili joj napravite nekakav
hlad i onda pokušajte bilo šta drugo da joj pomognete. Ako je jako toplo,
probajte da osobu raskomotite da je oko grudi i vrata ništa ne steže,
dajte malo tečnosti i obezbedite da miruje. Delujte smireno i
pozitivno i uveravajte osobu da pomoć stiže za koji minut i da
će sve biti OK. Malo toga možete tada učiniti jer nemate ni
znanja ni trening za takve stvari, a nemate ni bilo kakve instrumente ni
medikamente koji bi značajnije pomogli. Srećom, najveći
broj takvih napada nije smrtonosan i ne završava se naglo i za kratko
vreme, tako da su uz brzu intervenciju H.P. šanse uglavnom vrlo dobre.
Činjenica je da se u jednom manjem broju slučajeva to na žalost ne
zavrsi tako povoljno, ali ako vam je to neka uteha, budite sigurni da u
tim "brzim" slučajevima niste ni imali šanse da nešto više uradite.
Tada najčešće ni stručne i opremljene ekipe ne mogu mnogo
toga učiniti.

TOPLOTNI UDAR - SUNČANICA
Predugi boravak na Suncu, bez dogovarajuće zaštite, u mnogo
slučajeva rezultira sunčanicom. Iscrpljenost, vrtoglavica,
mučnina, zujanje u ušima, zamućenje vida ili titranje pred
očima i povraćanje samo su neki od simptoma ovog stanja. U
koliko se nastavi izlaganje Suncu, komplikacije mogu da budu veoma opasne
po zdravlje. Sunčanica zahteva višednevno ležanje u krevetu uz unos
velikih količina tečnosti.
Osobu koju je zadesila sunčanica treba hitno sa Sunca pomeriti u hlad
ili joj napraviti na tom mestu nekakav hlad. Najbolje je takvog
čoveka postaviti u polusedeći položaj i, ukoliko nije u stanju
da sam pije, treba mu sipati u usta malo vode, kao i stavljati peškir
natopljen vodom na teme, uz stalno umivanje i osvežavanje lica i opšte
rashladjivanje organizma. Ako je slučajno bez svesti (što je moguće)
ODMAH zovite H.P. i nemojte pokušavati da mu u usta sipate vodu ili bilo
kakvu tečnost... tek kada se osvesti to možete pokušati ali vrlo
oprezno i najbolje ako to uz vašu pomoć sam uradi. U koliko je bez
svesti postavite osobu da leži na strani (na boku) u takozvanom KOMA
položaju da ne bi došlo do ugušenja sopstvenim jezikom ili povraćenim
sadržajem.


EPILEPTIČNI NAPAD
Epilepsiju mogu provocirati nespavanje, alkohol ili premor.
Sam epileptični napad na ljude u neposrednoj okolini može delovati
vrlo dramatično, zato treba dati nekoliko korisnih saveta kako
postupiti u tom slučaju.

U napadu, osoba može iznenada pasti uz jako ispuštanje krika, najpre se
kočiti potom tresti rukama i nogama, pri tome može imati penu ili
krvavu penu na ustima I umokriti se. Postoje i drugačija ispoljavanja
epileptičnih napada (u odnosu na vrstu) pri čemu je osoba
nekomunikativna, odsutnog pogleda, pri tome postoji utisak da pravi
pokrete gutanja, ili je odsutna i sa treptanjem očima… Uobičajeno je
mišljenje da osobi koja ima epileptični napad preti zapadanje jezika
i gušenje pa neko od prisutnih osoba pokušava da mu nasilno otvara vilice
koje su čvrstio stegnute i pokušava da fiksira ili izvadi jezik. To
je POTPUNO POGREŠNO i pri ovakvim pokušajima obično dolazi do
oštećenja usana, jezika i ne retko preloma zuba. Pri
epileptičnom napadu ne treba nikada nasilno otvarati vilice tokom
napada! Takodje računajte da bi i vi mogli ostati bez nekog od
pristiju!

U ovoj situaciji ispravno je osobu okrenuti na bok (KOMA položaj),
raskopčati je i raskomotiti ako ima okovratnik, raskopčati kaiš
ako ga ima i ukloniti je od predmeta od kojih bi mogla da se povredi. U
napadu takve osobe često nekontrolisano mlate glavom u mogu se opasno
povrediti usled udaranja glavom o tvrdu podlogu. Ako imate pri ruci nešto
mekano što bi u vidu jastuka mogli da podbacite pod glavu te osobe,
učinite to što pre. Ako nema baš ničeg sličnog što bi moglo
da posluži, sedite sa prekrštenim nogama (kao indijanci ) i stavite
njegovu glavu u krilo tj. na svoje prekrštene noge. Na taj način
ćete sprečiti da se osoba povredi.
Osobi koja je imala epileptični napad nije preporučljivo davati
vodu, lekove i slično dok potpuno ne povrati svest i kominukaciju.
Pojedini pacijenti imaju predznake takzvane AURE koji ukazuju da će
se napad uskro dogoditi pa je važno da se oni odmah po početku aure
smeste na udobno mesto da se ne bi povredili tokom napada. Vrlo često
odmah posle napada, osoba upada u dubok kraći san i ne treba je
buditi već ostaviti da se sama probudi. Posle nekih vrsta napada
pacijenti mogu biti neko kratko vreme uznemireni, retko agresivni, a
prisutni oko njega treba da održe pribran i miran stav koji će na
pacijenta delovati umirujuće. Tek pošto pacijent uspostavi adekvatan
verbalni kontakt prisutni se mogu uključiti u komunikaciju sa njime.
Svakako kod ove vrste napada potrebno je strpljenje u čekanju
završetka napada.

UJED ZMIJE i UBODI INSEKATA
Ove dve situacije nisu posebno česte na vodi a ujedi zmija su stvarno
dosta retki. Osim dve vrste - šarka i poskok - od nas i nema posebno
opasnih zmija jer one na koje nailazimo pored vode u 90% slučajeva nisu
otrovnice. Jedino u planinskim delovima u kamenjaru i kršu vreba više
opasnosti, ali nemojte se opustiti da i u nižim i ravnijim predelima ne
može ništa da vam se dogodi. Takođe je prijavljen i jedan broj slučajeva
napada poskoka u šumama i to sa drveta jer izgleda da ta zmija voli da se
u popodnevnim i večernjim časovima popne na drvo u potrazi za pticama pa
je tako u prolazu iznenadimo a ne očekujemo je da bude iznad nas. Zato
treba biti oprezan a posebno ako znamo da se zmije češće javljaju u tom
kraju gde smo otišli.
U slucaju ujeda zmije treba prvenstveno postići da ujedena osoba ostane
smirena i da se ne kreće bez potrebe jer kretanje povećava cirkulaciju i
ubrzava širenje otrova koje se obavlja kroz krvotok. Prvo ODMAH dosta
čvrsto podvezati iznad mesta ujeda i ODMAH posle toga pozvati H.P. Ako se
pomoć ne može dozvati, pokušati što pre ujedenu osobu prebaciti do neke
ambulante ili bilo koje druge medicinske ustanove ili barem nekakvog
naselja. Obavezno pokušati da se iz dve male rane (od zuba zmije) istisne
što više krvi jer će sa njom izaći i jedan deo otrova - neće sve ali što
više to bolje. Takođe se preporučuje da se vrlo oštrim vrhom noža ili
čistim žiletom napravi plitak rez (najdublje do 1cm) koji povezuje te dve
rupice na koži nastale od zuba zmije, jer će povećati izbacivanje krvi a
sa njom i otrova. Nekada se preporučivalo da onaj ko pruža pomoć isisa krv
i otrov iz mesta uboda, ali se to danas više ne preporučuje jer osoba koja
to može bezbedno da uradi mora biti sigurna da nema baš nikakvu ranicu
niti kvaran zub u ustima, a to je kod nas dosta retko danas (na žalost!).
Truditi se da mesto ujeda bude stalno ispod nivoa srca i glave. Čvrsto
stegnutu podvesku (ne preterivati u jačini zatezanja) trebalo bi na svakih
15-20minuta popustiti i pomeriti dalje prema srcu za 1-2cm. Retkost je da
neko sa sobom ima antiviperin (protivotrov) a i nije to pozeljno nosati
okolo jer je to serum koji MORA biti držan na hladnom da bi bio kako
treba, a još važnije je da sam serum može da prouzroči još teže posledice
ako nastupi alergiska reakcija na njega. I pored podvezivanja uskoro (za
nekoliko minuta) će se pojaviti bolovi i otok što se moze delimično rešiti
nekim standardnim lekom za bolove. Ako se brzo i ispravno reaguje, šanse
ujedene osobe su veoma dobre. Neke statistike navode da je na prostoru
bivše SFRJ u periodu od 1945 pa do današnjih dana zvanično registrovano
samo nekih 10-tak slučaja smrti od ujeda zmija.

Ubodi insekata su cesci od ujeda zmija, a pod ozbiljnim se smatraju samo
ubodi pcela, osa i strsljena. Praktično, insekti kao ni zmije ne napadaju čoveka ako i sami nisu napadnuti. Zato nemojte uznemiravati legla osa a posebno ne strsljena koji su i najopasniji. Ono što je kod uboda ovih insekata posebno opasno je to što je jedan relativno veliki procenat ljudi više ili manje osetljivo na otrove ovih insekata i na njih reaguju vrlo burnom reakcijom. Takve osetljive osobe znaju za svoju osetljivost i obično se dobro čuvaju a oni posebno osetljivi sa sobom nose i lekove za prvu pomoć.
Najopasnije stanje kod vrlo osetljivih osoba je nastanak alergiskog šoka (anafilaktički šok) koji se smatra jednim od najopasnijih i najurgentnijih stanja u medicini. U teskim slučajevima, ova reakcija se može razviti za 10 do 60 sekundi i ako se osobi trenutno ne pomogne (ako uopste imate čime) vec 2 do 3 minuta kasnije može biti prekasno. Srećom, ovako burna reakcija je stvarno retka, ali se ne treba opustiti več što pre pomoći i obezbediti profesionalnu medicinsku pomoć.
Na mesto uboda staviti hladan oblog, dati neku tabletu protiv bolova ako je imate i osobu skloniti sa Sunca. Ako dobro vidite i možete da uočite žaoku, pokušajte da je odstanite, ali ako je uz nju i mala kesica, nemojte je stezati ni dirati da ne ubrizgate još otrova. U koliko osoba zna da je alergična i nosi sa sobom neki lek protiv toga, treba da ga odmah uzme. Ako primetite da osoba počinje da dobija neobične simptome kao oticanje lica i vrata, otežano diše, uznemirena je i ima mučninu ili se znoji, odmah pozovite H.P. a ako ih ne možete dozvati, momentalno pokušajte da osobu prevezete do neke ambulante ili naselja i tražite pomoć.
Savet onima koji su alergični ili su skloni alergijama: Alergiske reakcije nemojte nikada olako shvatati! Možda ste do sada bili više puta ubodeni i uvek je bila više manje lokalna reakcija malo otekne na tom mestu ili taj deo ruke ili noge ali ništa više... To ne znači da će sigurno tako biti i sledeći put!!! Alergije se mogu drastično promeniti i reakcija može biti mnogo ozbiljnija! Ne igrajte se sa tim!

Dr Borivoje Jagodić

Nazad na vrh Ići dole
http://bas.elitesecurity.org
djoleNS

djoleNS


Broj poruka : 316
Datum upisa : 06.03.2013
Godina : 51
Lokacija : Novi Sad

Prva Pomoc u prirodi Empty
PočaljiNaslov: Re: Prva Pomoc u prirodi   Prva Pomoc u prirodi Icon_minitime1Uto 12 Mar 2013, 21:09

Poucni tekstovi. Bravo doco!!! [You must be registered and logged in to see this image.]
Nazad na vrh Ići dole
Doca
Admin
Admin
Doca


Broj poruka : 802
Datum upisa : 04.03.2013
Godina : 69
Lokacija : Cacak

Prva Pomoc u prirodi Empty
PočaljiNaslov: Re: Prva Pomoc u prirodi   Prva Pomoc u prirodi Icon_minitime1Uto 12 Mar 2013, 21:35

Pa mislio sam da ovo treba i na nasem forumu da se nadje. To je inace vec bilo objavljivano na ONOM forumu ali i na nekoliko drugih.
Valja se povremeno podsetiti na ove stvari jer nikad se ne zna u kakvoj situaciji bi mogli da se nadjemo....
Nazad na vrh Ići dole
http://bas.elitesecurity.org
djoleNS

djoleNS


Broj poruka : 316
Datum upisa : 06.03.2013
Godina : 51
Lokacija : Novi Sad

Prva Pomoc u prirodi Empty
PočaljiNaslov: Re: Prva Pomoc u prirodi   Prva Pomoc u prirodi Icon_minitime1Uto 12 Mar 2013, 21:53

Naravno. Ako je bilo objavljeno na nekim drugim forumima neznaci da netreba objaviti i kod nas. Pogotovo ako je od nekog znacaja.
Nazad na vrh Ići dole
Doca
Admin
Admin
Doca


Broj poruka : 802
Datum upisa : 04.03.2013
Godina : 69
Lokacija : Cacak

Prva Pomoc u prirodi Empty
PočaljiNaslov: Re: Prva Pomoc u prirodi   Prva Pomoc u prirodi Icon_minitime1Uto 12 Mar 2013, 23:50

To je moj tekst i imam pravo da ga bilo gde objavim a posebno to mogu na svom maticnom forumu. Ako mu je bilo gde mesto... tu mu je mesto!
Nazad na vrh Ići dole
http://bas.elitesecurity.org
zacaha
Admin
Admin
zacaha


Broj poruka : 3357
Datum upisa : 04.03.2013
Godina : 59
Lokacija : Zemun

Prva Pomoc u prirodi Empty
PočaljiNaslov: Re: Prva Pomoc u prirodi   Prva Pomoc u prirodi Icon_minitime1Sre 13 Mar 2013, 00:20

Amin! kiss
Nazad na vrh Ići dole
djoleNS

djoleNS


Broj poruka : 316
Datum upisa : 06.03.2013
Godina : 51
Lokacija : Novi Sad

Prva Pomoc u prirodi Empty
PočaljiNaslov: Re: Prva Pomoc u prirodi   Prva Pomoc u prirodi Icon_minitime1Sre 13 Mar 2013, 06:56

zacaha ::
Amin! kiss
Za vjek, vjekova....
Nazad na vrh Ići dole
kole
Admin
Admin
kole


Broj poruka : 1987
Datum upisa : 03.03.2013
Godina : 58
Lokacija : Italija - Leno

Prva Pomoc u prirodi Empty
PočaljiNaslov: Re: Prva Pomoc u prirodi   Prva Pomoc u prirodi Icon_minitime1Sre 13 Mar 2013, 10:46

bravo Doco... green
Nazad na vrh Ići dole
https://pecarosisrbijekole.serbianforum.info
zacaha
Admin
Admin
zacaha


Broj poruka : 3357
Datum upisa : 04.03.2013
Godina : 59
Lokacija : Zemun

Prva Pomoc u prirodi Empty
PočaljiNaslov: Re: Prva Pomoc u prirodi   Prva Pomoc u prirodi Icon_minitime1Čet 28 Mar 2013, 22:23

Hipotermija!

Hipotermijom ili pothladjivanjem naziva se smanjenje telesne temperature ispod trideset i pet stepeni uzrokovano dugim izlaganjem niskim temperaturama okoline, pri čemu je gubitak telesne temperature veći od njene proizvodnje u telu.
Do hipotermije najčešće dolazi u planinama, u hladnim klimatskim područijima (hipotermija na vazduhu) ili pri ronjenju.
Hipotermija se javlja progresivno, a težina problema zavisi od toga koliko se smanjila telesna temperatura.
Na nju utiču i fizička otpornost osobe, mesta na kome se nalazi, mogućnost da joj druge osobe pruže pomoć i mogućnost transporta.
Vrlo je važno da se u slućaju pothladjenja deluje odmah. U suprotnom može doći do oštećenja životno važnih funkcija i organa, kao naprimer: srca, disanja, intelektualnih funkcija i metabolizma.

Šta ne valja činiti:
1. ne smeju se uzimati

Alkoholna pića: alkohol širi krvne sudove i time pospešuje gubitak toplote iz organizma.

Kofein: jer izaziva gubitak vode iz organizma, a dehidratacija je jedna od faktora koji uzrokuju hipotermiju.

Cigarete: nikotin pospešuje skupljanje perifernih krvnih sudova što povećava opasnost od smrzavanja.

2. Ne sme se prisiljavati osoba da se kreće niti je treba pomicati. Svaki nagli pokret mogao bi joj štetiti.

blaga hipotermija
(36-34°C)
37°-36°C Normalno stanje, moze da se javi blago drhtanje.
36°-34°C Osećaj hladnjoće, naježenost kože, nesposobnost izvodjenja složenih kretanja rukama, blago ili intenzivno nekontrolisano drhtanje rukama, gubitak osećaja u rukama
umerena hipotermija
(34-30°C)
34°-32°C Intenzivno drhtanje, prividna mišićna nekoordinisanost, spori i otežani pokreti, teškoće u hodanju, osećaj zbunjenosti. Koristan može biti mali test: pokušajte hodati ravno ispred sebe desetak metara, ako uspete, to je dobar znak.
32°-30°C Grčevito drhtanje, teškoće u govoru i razmišljanju, početni stupanj amnezije, neprecizni pokreti, nesposobnost korišćenja ruku, gubljenje ravnoteže, znakovi depresije.
duboka hipotermija
(ISPOD 30°C)
30°-29°C Drhtanje prestaje, izložena koža poprima plavu boju i otečena je, koordinacija mišića je vrlo slaba, nesposobnost hodanja, iracionalno ponašanje. U nekim slučajevima osoba može biti sposobna zadržati odredjeni polažaj tela i delovati potpuno prisebno.
29°-27°C Ukočenost mišića, polusvesno stanje, omamljenost, nemogućnost primećivanja drugih osoba, usporavanje pulsa i disanja, moguća fibrilacija srca.
27°-25.5°C Gubitak svesti, nepravilan ritam rada srca, puls se ne može osetiti.
25.5°-24°C Plućni edem (prodor tečnosti iz krvnih sudova u plućne mehurove), prestanak rada srca i disanja, velika opasnost od smrti.

Iako,kod većine ljudi na Forumu,boravak na pecanju u nepovoljnim uslovima,nije imperativ,valja znati i gore navedeno.Većina nas se sigurno pothladila, u blažem smislu, više puta u životu,a da nije ni znala da je to vrlo ozbiljno stanje,koje može dovesti do fatalnog ishoda!
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content





Prva Pomoc u prirodi Empty
PočaljiNaslov: Re: Prva Pomoc u prirodi   Prva Pomoc u prirodi Icon_minitime1

Nazad na vrh Ići dole
 
Prva Pomoc u prirodi
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» Prva hiljadarka!!!
» Prva 1000
» POMOC...POMOC...POMOC...
» Pomoc prijatelja
» Mala pomoć, ko je na slici ?

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
PECAROSI SRBIJE :: OPŠTI DEO :: PRIRODA I MI-
Skoči na: